Središnja Hrvatska naizgled nije središnja jer se zbog neobična oblika Hrvatske ona zapravo prostire na njezinu sjeverozapadu. No, ona je središnja jer se nalazi između dviju drugih velikih cjelina – gorskog dijela na jugozapadu preko kojeg se dalje ide prema moru i Slavonije na istoku. Možda je i važniji razlog njezine „središnjosti” to što se radi o najgušće naseljenom dijelu Hrvatske, gdje živi gotovo polovica njezina stanovništva. Središnja Hrvatska ujedno je i daleko najveća turistička regija u Hrvatskoj koju čini čak osam županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka) koje poput prstena okružuju glavni grad Hrvatske – Zagreb.

Najljepši dragulj hrvatske kulturne baštine - Stari grad Dubrovnik, nalazi se na njezinu krajnjem jugu u najsunčanijoj hrvatskoj turističkoj regiji Dalmacija - Dubrovačko područje. Čini je Dubrovačko-neretvanska županija, koja se gotovo cijela pruža blizu morskih obala. U njoj je Dubrovnik najljepši i najvažniji, ali nipošto jedini kulturni biser.

Tu je i postojbina Marka Pola otok Korčula, zeleni otoci Mljet, Lastovo i Elafiti i njihova slikovita naselja, poluotok Pelješac sa svojim vinogradima i kapetanskim kućama, čarobna dolina Konavle, plodna delta Neretve. Dubrovačko područje imalo je i poseban povijesni razvoj jer je tu u razdoblju od 13. do 18. stoljeća osobito cvjetala hrvatska kultura i umjetnost. Njezin vrhunac vezuje se uz 16. stoljeće, u vrijeme najveće moći slavne Dubrovačke Republike.

Najveća turistička regija Dalmacije dio je oko njezina najvećega grada Splita koja obuhvaća samo jednu, Splitsko-dalmatinsku županiju. To je središte i pravo srce Dalmacije, gdje živi većina njezinih stanovnika, gdje se nalaze glavni dalmatinski otoci i najljepše plaže. Tu je i najviše vrijednih spomenika kulture i dva od ukupno pet hrvatskih lokaliteta proglašenih Svjetskom baštinom UNESCO-a – povijesno središte Splita s Dioklecijanovom palačom i povijesni grad Trogir. Ako je upravo Dalmacija, kako mnogi kažu, pravi iskonski Mediteran, onda je upravo njezin središnji dio oko Splita svojevrsno srce cijelog Sredozemlja.

Krenemo li od Zadra prema jugu, dočekat će nas regija Dalmacija – Šibensko područje, poznata po svojim nacionalnim parkovima Krki i Kornatima. No ova regija, koju čini Šibensko-kninska županija, ima i vrlo vrijednu kulturnu baštinu. Uostalom, i sama županija nosi ime po svojim dvama najvažnijim povijesnim gradovima – glavnom i danas važnijem Šibeniku uz obalu Jadrana te drugom, ali u prošlosti još važnijem kraljevskom gradu Kninu u unutrašnjosti Dalmatinske zagore.

Šibenski se dio Dalmacije kao i susjedno zadarsko područje sastoji od triju dijelova – priobalja u čijem se središnjem dijelu nalazi grad Šibenik, razvedenog otočnog dijela s otocima Murterom, Prvićem, Kaprijem, Žirjem, Zlarinom, Krapnjem i prostranog zaleđa Dalmatinske zagore oko gradova Drniša i Knina.

Dalmacija je najveća i u svijetu najpoznatija hrvatska povijesna regija. Zauzima krajnji jug Hrvatske pa je to prostor sunca, toplog mora, maslina, vina, ribe, pjesme, slikovitih naselja s kućama od kamena, jednom riječju pravi iskonski Mediteran. To je i kulturno najbogatiji dio Hrvatske u kojem se nalazi čak četiri od ukupno pet lokaliteta zaštićenih kao Svjetska kulturna baština UNESCO-a. Budući da se u Dalmaciju najčešće dolazi sa sjevera, tu nas dočekuje prva od četiriju dalmatinskih turističkih regija – Dalmacija – Zadarsko područje, koja obuhvaća Zadarsku županiju.

Tu se nalazi povijesno središte Dalmacije Zadar, otoci Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman te mnoštvo manjih otoka.

Istarski poluotok, smješten na krajnjem zapadu Hrvatske, oduvijek je bio poseban kraj. Takva je i turistička regija Istre koju čini samo jedna, Istarska, županija, ali po posjećenosti uvjerljivo prva turistička županija Hrvatske. Posebnost Istre proizlazi iz njezina položaja – ondje gdje se Sredozemno more najdublje uvlači u europsko kopno i izoliranosti od ostatka Hrvatske visokim masivom Učke. Stoga je Istra usprkos prevladavajućem hrvatskom življu, još od davnoga sedmog stoljeća pa sve do prije pedesetak godina, bila pod tuđinskom vlašću. Jedinstven položaj i miješanje različitih utjecaja doveli su do stvaranja posebne kulture i krajolika, glazbe, gastronomije, zbog čega je mnogi od milja zovu i „magična” zemlja.

Prvi poznati stanovnici Istre bili su ilirsko pleme Histri, po kojima je dobila ime.

Unutar Hrvatske kao prirodno i kulturno izrazito raznolike zemlje njezin najraznolikiji dio područje je Kvarnera i gorja. Čine ga dvije hrvatske županije – Primorsko-goranska i Ličko-senjska koje obuhvaćaju priobalno područje Kvarnerskoga zaljeva s brojnim otocima i gotovo cijelu gorsku Hrvatsku. Upravo ovdje prostor toplog Sredozemlja s kamenim kućama i bogatom srednjovjekovnom i renesansnom baštinom prelazi u hladnija srednjoeuropska područja s moćnim tvrđavama, dvorcima i baroknim crkvama.

Za razliku od Istre i Dalmacije, koje su znatan dio povijesti bile pod tuđinskom vlašću, područje Kvarnera još je od ranog srednjeg vijeka pod upravom hrvatskih vladara. Zbog toga se ovaj dio Hrvatske ističe brojnim spomenicima autohtone hrvatske kulture.

Na istoku Hrvatske između velikih rijeka Dunava, Drave i Save nalazi se plodna Slavonija. To je nakon Dalmacije najveća hrvatska povijesna regija, poznata po širokim ravnicama, hrastovim šumama, slikovitim vinogorjima i starim podrumima, baroknim palačama i crkvama. Tu se dobro očuvala izvorna hrvatska folklorna baština s kićenim kočijama, slikovitim narodnim nošnjama, zvucima tamburice i jedinstvenim kulinarskim specijalitetima.

Nakon središnje Hrvatske ovo je najveća turistička regija Hrvatske koju čini pet županija: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska. Za sada je turisti razmjerno malo posjećuju jer je podalje od glavnih turističkih putova koji uglavnom vode prema moru.

Zagreb se poput većine drugih glavnih gradova Europe ističe osobitim bogatstvom kulturne baštine. Zbog toga čini i posebnu administrativnu jedinicu (županiju) i turističku regiju okruženu prostorom središnje Hrvatske. Budući da je Zagreb postao važno naselje još u 11. stoljeću, a glavni grad Hrvatske u 16. stoljeću, u njemu je mnogo spomenika još iz tih davnih vremena, posebice u očuvanoj staroj jezgri – Gornjem gradu. Današnje gradsko središte u Donjem gradu ističe se velikom koncentracijom zdanja s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće.

Budući da je Zagreb usprkos svojoj važnosti sve do 20. stoljeća bio maleni grad, gotovo sve glavne kulturne atrakcije nalaze se u njegovu središtu, odnosno u Donjem i Gornjem gradu. Tu su gotovo sve najvrjednije palače i crkve, muzeji pa i najvažniji hoteli.