Regija Dalmacija – Split

Regija Dalmacija – Split

Bogatstvo raznolikosti i izazova za sve vrste biciklista – od Splita, Brača, Hvara i Visa do skrivenih mjesta u njedrima Dalmatinske zagore

Kombinacija moćne prirodne i kulturno-povijesne baštine s neizbrisivim tragovima različitih civilizacija, to je regija Dalmacija – Split. Počevši samo od veličanstvene, krševite planine Biokova s vrhom Sv. Jurom, što odvaja 60 kilometara prelijepih šljunčanih plaža Makarske rivijere, skrivenih u hladovini borova, od prostranog dalmatinskog zaleđa s poljima u kršu – redom Cetinskim, Paškim, Vrličkim, Sinjskim, Vrgoračkim i Imotskim.

 

Glavno obilježje te regije svakako je njezino srce, grad Split, jedinstven po svojoj uvijek živoj, a opet opuštenoj kamenoj rivi, Dioklecijanovoj palači, spomeniku s UNESCO-ova popisa svjetske baštine, plaži Bačvice i piciginu te park-šumi Marjan, najljepšem vidikovcu na grad, ali i utočištu za sve rekreativce koji u njega dođu. Čuvar Splita jest višestoljetna, impozantna utvrda Klis, od 9. stoljeća sjedište hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića, danas lokacija snimanja filmskog serijala „Igre prijestoljaˮ, dok obližnji Solin, antička Salona, u crkvici na Gospinom otoku na rijeci Jadro čuva uspomenu na krunidbe hrvatskih kraljeva.

Regija Split ima cikloturistički brend Bike Dalmatia s mrežnom stranicom www.dalmatia-bike.com. Regija je podijeljena na šest zona: Splitska rivijera sa Splitom, Omišem i otokom Šoltom, Makarska rivijera, otoci Brač, Hvar i Vis te Dalmatinska zagora s Dugopoljem, Sinjom, Vrlikom i Triljem, koje promotivno prate biciklističke karte sa mnogo zanimljivih ruta.

 

Na karti Dalmatinske zagore ukupno je 20 biciklističkih ruta. Krene li se iz zaleđa do atrakcija okolice grada Vrlike, tri su različita moguća cilja: jezero Peruča, Golo Brdo i vrela rijeke Cetine. Vrela Cetine toliko su jedinstvena, privlačna i lijepa zahvaljujući bistrini i modrozelenoj boji vode, da ih jednostavno ne smijete zaobići. Do njih vodi ruta 571. Do jezera Peruče, trećeg po veličini umjetnog jezera u Hrvatskoj s atraktivnom okolinom i pogledima na Dinaru, vodi ruta 572, a do obližnjeg vrličkog vidikovca, Golog Brda, ruta 573.

 

Iz Dugopolja je zanimljiva cestovna ruta 401 do spilje Vranjače smještene na području središnjeg dijela planine Mosor, ali i ruta 402 Rera Dugopolje tragovima trase uskotračne željeznice Split –Sinj. Ipak, za područje Cetinskog polja, osim Sinja i Sinjske alke, najznačajnija je najveća srednjodalmatinska rijeka Cetina, koja je ukras prostora svih 105 km od izvora do ušća u Jadransko more u slikovitom gradu Omišu. Ruta 451 kružno povezuje gradove Sinj i Trilj na Cetini neovisno o tome koji od njih odaberete kao polaznu točku. Iz Trilja na Cetini može se kružnom rutom 502 do rječice Grab, slikovite pritoke Cetine, s tradicijski građenim kamenim vodenicama na njezinu izvoru.

Zoran Jelača

Vrijedi otići na izlet i do Imotskog te napraviti kružnu rutu Imotska jezera i tvrđave te Prološko blato, koje je tipičan primjer poplavnoga krškog polja u Dalmaciji.

Jezera su dva – Modro i Crveno, a dvije su i tvrđave, Topana u Imotskom i Badnjevica između Prološca i Ričica. Na putu do Imotskog prolazi se Vrgorcem, gradom jagoda, bikle i Tina Ujevića, gdje hotel Pervan s obližnjim Etno selom Kokorići nudi biciklističke ture Vrgoračkim poljima – Bunina, Jezero i Rastok, Napoleonovom cestom i Duhanskim putom.

 

Ako se kroz tunel Sveti Ilija iz zaleđa vratite na Makarsku rivijeru, najbolje je upotrijebiti promotivnu kartu te rivijere sa šest biciklističkih ruta ukupne dužine 200 kilometara. Rute vode i po panoramskim cestama i šetnicama lungomare kroz turistička mjesta te rivijere, ali i putovima i cestama do kojih se treba strmo uspeti i priječiti biokovske padine u prolazu kroz stara sela Podbiokovlja s pogledima kao iz zrakoplova. Rutom 240 vrijedi posjetiti Park prirode Biokovo i Botanički vrt Kotišinu, dok ruta 241 vodi najvišom asfaltiranom cestom u Hrvatskoj. Njome se može uspeti na vrh Biokova – Svetog Juru (1762 m), drugi najviši vrh Hrvatske i osjećati se kao na profesionalnoj biciklističkoj utrci kroz Hrvatsku – Tour of Croatia, koja se svojom „kraljevskom dionicomˮ uspinje na planinu Učku na Kvarneru (1401 m).

Splitska luka jest prolaz ili brodski prijelaz prema većini dalmatinskih otoka, a prvi je Brač, potom Hvar i Vis. Na Braču karta biciklističkih ruta nudi 25 ruta svim dijelovima otoka, od kojih ruta 768 vodi do Vidove gore (780 m), najvišeg vrha svih jadranskih otoka. Ruta 761 vodi u srce otoka, mjesto Škrip, najstarije naselje na otoku s Muzejom otoka Brača i muzejom maslinova ulja, a ruta 757 vodi kružno iz Supetra preko Mirca i Sutivana do Ložišća, šarmantnog mjesta s najljepšim crkvenim zvonikom na otoku iz 1888. prema nacrtu poznatog kipara Ivana Rendića, također bračkog sina iz Supetra.

 

Karta biciklistički ruta otoka Hvara nudi 13 biciklističkih ruta kojima je dobro premrežen čitav otok. Rute 704 i 705 vode kroz Starogradsko polje s UNESCO-ova popisa svjetske baštine uz jedinstven doživljaj mnoštva pravilnih putova i terasiranih parcela sačuvanih još od doba antičke Grčke sve do današnjih dana. Još su dvije zanimlijve rute, kraća 707 i duža 708, koje vode na najviši vrh otoka Hvara – Svetog Nikolu (628 m).

 

Nakon Brača i Hvara može se planirati posjet Visu ili Šolti jer su oba otoka posebna, svaki na svoj način. Šolta pruža nezaboravan doživljaj izvorne prirodne ljepote nadomak Splita, a Vis, usamljen pučinski otok posebne atmosfere i očuvanosti uslijed dugogodišnje zatvorenosti zbog vojne baze sve više posjećuju turisti zainteresirani za posjet čak 40-ak napuštenih vojnih objekata i vožnju biciklom na relaciji Vis – Komiža. Ondje se snima film „Mamma Mia 2ˮ.

 

Krenite i spremite se za jedan skroz drugačiji put po Dalmaciji!