Regija Dalmacija – Dubrovnik

Dalmatia – Dubrovnik Region

Blag i topao jug još nepoznat biciklistički kutak zemlje

Riječ je o regiji neslućenih mogućnosti za boravak u prirodi i vožnju biciklom, posebno za uživanje u ljepoti svega oko nas. Baćinska jezera i dolina Neretve s Metkovićem i arheološkim muzejom Narona u Vidu, vinogradarsko-vinarska prostranstva poluotoka Pelješca sa stonskim zidinama, solanom i školjkarstvom – kamenicama te kuće znamenitih pomorskih kapetana Orebića.

 

S mora su zadivljujući pogledi na UNESCO-ovu svjetsku baštinu, grad Dubrovnik, s dva kilometra dugim srednjovjekovnim zidinama i utvrdama. Ipak, pogled na središte regije i gradsku povijesnu jezgru sa mnoštvom crvenih krovova palača i kuća, obrambenih kula i crkvenih tornjeva, najljepši je s brda Srđ. Elegantne vizure čempresa najupečatljiviji su ukras autentičnog ambijenta plodnih Konavala i Orebića. Srednjovjekovni stećci, UNESCO-ova svjetska baština, krase konavoska groblja, baš kao što su i ukras udaljenih groblja zaleđa Dubrovačkog primorja.

 

Nisku otoka karakterizira bujnost miomirisnih pinija, alepskih borova te ljekovitog i aromatičnog bilja. Po svojoj srednjovjekovnoj arhitekturi i renesansnoj ljepoti poznat je grad Korčula, a šumoviti Nacionalni park Mljet skriva samostan i dva slana jezera. Zovu ga još i Odisejevo privremeno boravište. U regiji su tri arhipelaga – Park prirode Lastovsko otočje, otočići Pelješkog kanala i izuzetna ljepota Elafita ili Jelenskih otoka.

 

To je definitivno regija mnogih fenomenalnih, ali još neprepoznatih biciklističkih odredišta!

Domagoj Blažević

Krene li se od Ploča, Baćina ima svojih sedam Baćinskih jezera iznimne ljepote i blago bočate vode u kojima žive jegulje, žabe i cipli, koji kanalom dolaze s mora. Idealna su biciklistička destinacija sbiciklističkom stazom oko pet jezera od njih sedam dužine deset kilometara. Duž staze postavljene su klupe za odmor, a tu je i jedan prirodni izvor vode. Jezera su dom velikom broju zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, dok su od turističkih aktivnosti, osim vožnje biciklom, popularne vožnje lađama, fotosafari, ali i kupanje i surfanje, bez obzira na to što je more odmah iza ugla.

Neretvanskim lađama može se, u ozračju pravog neretvanskog duha i načina života, preko doline Neretve i grada Metkovića te prekojezera Modro oko doći do muzeja antičke Narone u mjestu Vid. Godine 1995. i 1996. pronađeni su senzacionalni ostaci rimskog hrama Augusteuma i 17 mramornih skulptura nadnaravne i naravne visine, a 2007. otvoren je prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ. Okolica muzeja i Vida s naseljima Dragovija i Prud već je poznata kao brdsko biciklističko odredište tog kraja sa XC, singletrack i downhill stazama.

 

Poluotok Pelješac najpoznatiji je po svojim izvrsnim vinima. Stogodišnja tradicija uzgoja i njegovanja vinove loze, vrhunski odabir terena, strmih padina i cjelodnevna okupanost suncem vinima daju iznimnu slatkoću i kvalitetu. Od svjetski poznatog Plavca malog izdvajaju se vina nazvana Dingač i Postup. Francuski put na Pelješcu jedno je od rijetkih preostalih svjedočanstava iz napoleonskog razdoblja na dubrovačkom području, a danas je to označena i vrlo atraktivna pješačka i MTB staza od Stona do Ponikava (7 km) s pogledima na udolinu Ponikava i stonsko polje. Dijelovi napoleonskog puta protežu se cijelim Pelješcem, a turistički interpretirani dijelovi još su i Žuljana – Puntikovići i Janjina – Kuna Pelješka.Ston sa impresivnim srednjovjekovnim obrambenim zidinama dužine otprilike 5 kilometara točka je koju ne treba propustiti, kao ni solanu iz 14. stoljeća. Povezanost poluotoka Pelješca dobra je cestom preko Malostonskog zaljeva, ali i iz Ploča trajektom za Trpanj i dalje od Orebića trajektom za Dominče na Korčuli, a trajekti plove i iz Prapratnog na otok Mljet. U Trpnju je pješačko- biciklistička staza od kampa Vrila (6 km) do Velike Prapratne uz obnovljene stoljetne maslinike i suhozide, ali i nove nasade maslina.

 

Otok Korčula ima tri odlične biciklističke destinacije: Lumbardu (tri biciklističke rute), Blato (šest ruta) i Velu Luku (četiri rute). Uz označene rute raspoložive su i karte s opisom ruta. Sve su lokacije na otoku Korčuli izuzetne, počevši od staroga grada Korčule s kućom Marka Pola. Za bicikliste postoje mnoge odlične asfaltirane i makadamske ceste koje vode kroz mnogobrojna slikovita otočna naselja kao što su Lumbarda, Pupnat, Smokvica, Blato i Vela Luka. Dužina otoka od 47 kilometara ne predstavlja logistički problem jer ima puno mjesta za zaustavljanje za okrepu, obrok ili, još važnije, za malo osvježenja u moru.

Ivo Biočina

I vožnja biciklom po najzelenijem, odnosno najšumovitijem otoku Hrvatske poseban je doživljaj. Taj najveći južnodalmatinski otok prekriven je gustim šumama alepskog bora, pinije i hrasta crnike. Nacionalnim parkom Mljet proglašen je 1960. godine. Dugačak je 37 kilometara, a vožnja otočnom cestom može biti prava avantura jer je Mljet i poprilično brežuljkast otok s najvišim vrhom Velji grad (514 m).

Brodska povezanost otoka dobra je iz Prapratnog na Pelješcu i iz Dubrovnika. Osim glavne otočne ceste sjeverozapad-jugoistok, na otoku postoje kraće asfaltne i makadamske ceste itekako prikladne za vožnju biciklom. Najljepša je i najlakša ona pješačko-biciklističkom stazom okoMalog i Velikog slanog jezera s pogledom na otočić svete Marije i benediktinski samostan iz 12. stoljeća. Najam bicikala moguć je na tri lokacije odlične za pristup jezerima. Najbolja je ona na mostu između Malog i Velikog jezera.

 

Lastovo , otok kristalnih zvijezda i kristalno čistog mora, također je pogodan za istraživanje biciklom u potpunom miru i tišini. Doživljaj neposrednog kontakta s prirodom tada je najbolji. Otok je dugačak otprilike 10 km i širok otprilike 6 km s brojnim uvalama i poljima između pitomih otočnih brda. Za biciklističke pothvate idealan je u proljeće i ranu jesen, kad sunce ne peče, a ima već nešto vjetra da stvori ugodu vožnje. Asfaltne ceste slabo su prometne i pogodne za vožnju, a ima i zgodnih makadama, staza i puteljaka koji vode do jedne od otočnih atrakcija ili uz jednu od 40-ak srednjovjekovnih crkvica razasutih otokom. Nudi se šest do 10 kraćih biciklističkih ruta, a najduža i najteža jest Lastovo – Hom (417 m) – Lastovo (20 km), do najvišega otočnog vrha kombinacijom asfalta i brdskog makadama dokle se može, a do vrha pješačenjem. Ostale rute dugačke su od pet do 10 kilometara. Trajektna luka jest Ubli, a najam bicikala nudi hotel Solitudo, jedini hotel na otoku.

 

Ljepote Šipana , koji uz Koločep i Lopud čini skupinu Elafitskih ili Jelenskih otoka, lako su dostupne trajektnom međuotočnom linijom iz Dubrovnika. U sastavu puta Via Dinarica – Plava staza jedan kraći itinerar vodi i na otok Šipan. Plava linija Via Dinarice pruža priliku za upoznavanje hrvatske jadranske obale poznate upravo po jedinstvenom spoju planina i mora. Dakle, kombinira se doživljaj mora i priobalja s doživljajem boravka i kretanja u planinama. Upoznavanje obale i unutrašnjosti otoka Šipana s maslinicima, vinogradima i nasadima rogača najdostupnije je biciklom, a može i pješice. Na otoku su dva veća naselja Šipanska Luka i Suđurađ, povezana cestom koja vodi kroz plodno Šipansko polje. Tim putem vodi i Via Dinarica – Plava staza preko otoka dužine 3,8 km kombinacijom asfalta i makadama. Otok je bogat ladanjskim ljetnikovcima aristokratskih obitelji i bogatih građana Dubrovačke Republike, građenima najviše tijekom 15. i 16. stoljeća, a kao primjer tipične arhitekture takvih ljetnikovaca uzima se ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe u Suđurađu iz 1561.godine. Riječ je o kući s kulom i vrtom ograđenom zidom, većinom građenoj od korčulanskog kamena. Najljepši vidikovac na morsku pučinu jest Velji Vrh (243 m) koji dominira iznad Šipanske Luke, a na njemu je dominantna vojna utvrda iz doba austrougarske vladavine.

Iako biciklističke rute po gornjim selima Dubrovačkog primorja zbog brdovitosti terena i strmih uspona nisu toliko u upotrebi za vožnju biciklom, izuzev možda električnim biciklima, one su itekako dobra i tražena alternativa prometnoj Jadranskoj magistrali s obzirom na to da je po njima promet rijedak, priroda nadasve zanimljiva, a vidici na Elafite oduzimaju dah. Najlakše je iz smjera Dubrovnika započeti vožnju ili skrenuti u Orašcu prema Gromači ili u Slanom prema Trnovi, a iz Zaton-Dola može se uputiti za Mravinca i Trnovu. Sela poput Čepikuća, Visočana, Smokovljana i Ošlja autentična su, a groblja i prostor oko crkava krase stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, koji su nastajali od kraja 13. do sredine 16. stoljeća. U Dubrovačkom primorju sačuvano je 26 nekropola stećaka, a tematska biciklistička ruta Stećci Dubrovačkog primorja, koju je dobro započeti u Slanom, prolazi šest lokaliteta od kojih je najvrjedniji Novakovo greblje – Čepikuće, jedan od najsačuvanijih i najljepših lokaliteta sa stećcima na dubrovačkom području.

 

Jugoistočno od Dubrovnika nalazi se dio regije Konavle koja imatri biciklističke rute kroz slikovita i nadasve skladna i autentična sela, uz mlinice na rijeci Ljutoj, poglede na surovu planinu Sniježnicu (1234 m) te vitke, elegantne čemprese koji dominiraju krajolikom. Konavle sa svojim prostranim, plodnim poljem oduvijek su bile žitnica Dubrovačke Republike. I danas su poznati po maslinicima, vinogradima, voćnjacima agruma i obrađenim poljima, a najviše po seoskom turizmu baš zbog sveprisutne autentičnosti i pravog odraza tradicionalne kulture starog Dubrovnika. Prva od triju biciklističkih ruta dužine 25 km kružna je i vodi iz Čilipa na Donju Bandu s naseljima Gruda, Ljuta i Pridvoje kroz Konavosko polje. Druga ruta također je kružna, 26 km i vodi obroncima Gornje Bande, ponovno kroz polje i naselja Miljasi i Zvekovica sve do Cavtata odakle i kreće. Treća je najkraća, linijska ruta od 9,5 km od Cavtata preko Miočića do Čilipa. Rute prolaze uz trasu stare uskotračne željeznice „Ćiroˮ koja je povezivala Dubrovnik s Čapljinom i Konavle s Mostarom od 1901. do 1976., kada je popularni „Ćiroˮ posljednji put krenuo iz Dubrovnika.