Croatian Long Distance Trail

Croatian Long Distance Trail

Nacionalna, krajobrazna staza za hodanje

Upoznaj Hrvatsku osobno

Mnoge zemlje imaju svoje nacionalne, poznate staze za hodanje, a koje su izgrađene kako bi potaknule ljude na aktivniji život, na upoznavanje samih sebe te na izlazak iz zone ugode kako bi proširili svoje poglede i iskustva – jednostavno rečeno – kako bi postali bolji ljudi. Španjolski El Camino možda je jedna od najpoznatijih takvih staza. SAD također ima svoje staze gdje ljudi već desetljećima izgrađuju same sebe hodajući mjesecima na Appalachian Trailu ili Pacific Crest Trailu. Croatian Long Distance Trail (skraćeno CLDT) izgrađen je upravo zbog istih razloga – kako bi se ljude potaknulo na boravak i život u prirodi, na stazi, u doticaju s prirodom, u sporom kretanju, a sve zbog njihove dobrobiti. Croatian Long Distance Trail ustanovljen je 2017. nakon što je prvi Hrvat prehodao Pacific Crest Trail. Ubrzo je osnovana i Udruga Long Distance Trail Hrvatska. Radilo se pune dvije godine kako bi se trasa kompletirala te još dodatnih šest mjeseci za prikupljanje svih podataka. Dakle, Croatian Long Distance Trail jest nacionalna, krajobrazna (scenic), staza (trail) za hodanje (hiking) dugačka 2109 km, a koja se u svojoj biti vodi za maksimom da izbjegava asfaltne putove te se usredotočuje na planinarske staze, traktorske i makadamske ceste. Staza počinje u Iloku, na najistočnijoj točki Republike Hrvatske, a potom ide prema najsjevernijoj točki – Svetom Martinu na Muri te najzapadnijoj točki – Savudriji, a potom prema najjužnijoj točki Republike Hrvatske – Prevlaci.

 
CLDT je razdijeljen u tri velike sekcije, odnosno devet manjih sekcija:
 
CLDT sections
Nikola Horvat

Sekcija A
Ilok – Sveti Martin na Muri (576 km)

A1 – Ilok – Našice (245 km)

Ta je sekcija ravničarska, nema mnogo uspona, ali svojim zlatnim poljima i ruralnim područjem te lokalnim delicijama svakako plijeni pozornost. Sekcija A1 idealna je za stjecanje snage i kondicije te nije fizički toliko zahtjevna, no treba pažljivo birati doba godine u kojem će se hodati zbog velikih ljetnih vrućina. Na tom dijelu puta staza vrlo često prolazi pokraj sela ili gradova, stoga nije potrebno nositi mnogo hrane u ruksaku, što je svakako prednost za hodače koji tek počinju hodati te još nisu razvili toleranciju na velike težine ruksaka. Osim s Ilokom i Našicama hodači će se u toj sekciji upoznati s Bapskom, Lovasom, Vukovarom, Osijekom, Belim Manastirom, Belišćem/Valpovom te još nizom pitoresknih sela s jako ljubaznim stanovništvom, ali i s nekim poznatim lokalitetima kao što su Dunav, Ovčara, dvorac Eltz, Kopački Rit i dr. Prolazi li se sekcijom s prosjekom od 25 km dnevno, može je se prehodati za desetak dana.

CLDT
Nikola Horvat
Valpovo
A2 – Našice – Daruvar (94,5 km)

Papuk je prva planina kojom prolazi CLDT i to upravo u sekciji A2. Našice su idealan grad za dobru opskrbu prije planinske dionice. Nepregledne šume, šumske životinje, svjež zrak i hladna voda dovoljni su razlozi za atraktivnost te sekcije. Papuk nije previsoka planina, ali ipak je dovoljno zahtjevna da uznoji prosječnog hodača. Planinarske staze na toj sekciji prilično su razvijene, stoga je snalaženje u prostoru olakšano kvalitetnim markacijama. Prosječnom hodaču potrebna su četiri dana da prehoda tu kratku dionicu.

CLDT - Papuk
Nikola Horvat
Papuk
A3 – Daruvar – Sveti Martin na Muri (236,5 km)

S jedne planine na drugu – s Papuka na Bilogoru, a potom i na treću – Kalnik. Tri bisera koji hodačima pružaju uvid u pravu narav kopnene Hrvatske. Slične su to planine, ali ipak različite i svaka ima svoje čari. Sekcija A3 vijuga uz gradove Viroviticu, Koprivnicu, Ludbreg – glasovit centar svijeta te Prelog. Podravina i Međimurje kulturološki su i gastronomski izrazito bogati krajevi, a hodači će biti u prilici osjetiti to iz prve ruke, sve do Svetog Martina na Muri – nasjevernije točke Republike Hrvatske. Ta je sekcija najteži zalogaj za hodače A sekcije, a tu posebice mislimo na Kalnik koji ima prilično strme putove. Ipak, jednom kada se Kalnik osvoji, zadovoljstvu nema kraja. Prosječni hodač tu sekciju može prehodati za desetak dana.

Nikola Horvat

Sekcija B
Sveti Martin na Muri – Savudrija (565,5 km)

B1 – Sveti Martin na Muri – Sljeme (179 km)

S najsjevernije točke pješačka ruta zakreće na jug i kroz Međimurje, pokraj Čakovca – grada Zrinskih, ide na Varaždin odakle trasa ide preko Ravne gore do dvorca Trakošćan te se čarobnim zagorskim krajem dolazi do Strahinjčice, a potom i Ivanščice – dvije zagorske planine koje dominiraju tim krajem i pokazuju svu raskoš zelenila toga divnog kraja. Po silasku hodači će iskusiti nadaleko poznate vinorodne brjegove koji će ih odvesti do Medvednice – zagrebačkog raja, odnosno njezina vrha – Sljemena. Ta je dionica umjereno zahtjevna, a olakšava je činjenica da se često nailazi na naselja gdje se hodač može osvježiti. Prosječni hodač prehodat će je za tjedan dana.

CLDT - Ravna gora, Zagorje
Nikola Horvat
Ravna gora, Zagorje
B2 – Sljeme – Klana (278 km)

Osim Zagreba, do kojega će hodači moći doći autobusnom linijom i uvjeriti se zašto je glavni grad Hrvatske, po silasku s Medvednice naići će na pitoreskni Samobor te možda probati samoborsku greblicu ili nadaleko poznatu kremšnitu. O ljepotama Samoborskog gorja i Žumberka ne treba puno govoriti jer je planina s netaknutom šumom garancija po sebi. Sa Žumberka se ulazi u Gorski kotar preko Severina na Kupi, a gdje će hodači uživati u gustim šumama, mnoštvu divljih životinja te lokalnoj hrani. Poneki sretnik možda susretne i pokoju atraktivniju životinju. U toj se sekciji prolazi i prvim nacionalnim parkom u nizu od tri – Nacionalnim parkom Risnjak. Mnogo šuma, odnosno hladovine tu će sekciju činiti lakom za podnošenje ljetih vrućina, no zavidna nadmorska visina dobrano će oznojiti hodača. Prosječni će hodač tu sekciju prehodati za 12 dana.

CLDT - blizu Hahlića
Nikola Horvat
Obruč
B3 – Klana – Savudrija (108,5 km)

Istra je atraktivna i kada je se prolazi autom. Pješačenje njome rađa poseban osjećaj. Staza ide Istarskim planinarskim putom sve do najzapadnije točke Republike Hrvatske – Savudrije gdje će hodači imati i prvi susret s morem. Ta staza možda nije toliko zahtjevna u kondicijskom smislu, no predstavlja veći izazov zbog vrućina. Za razliku od Papuka, tu je možda bolje doći upravo u proljeće ne prehoda li se cijela staza u komadu. Prosječni će hodač tu sekciju savladati za četiri dana.

Nikola Horvat

Sekcija C
Savudrija – Prevlaka (967,5 km)

C1 – Savudrija – Zavižan (322,5 km)

Od Savudrije staza prolazi pokraj Umaga te se pješačkim stazama ide do Pazina, a potom i Rapca, odakle se staza uspinje na Učku. Vidjeti male, pitoreskne, razbacane gradiće poput Motovuna ili Grožnjana obasjane jutarnjim suncem što izviruju iz maglenih dolina poput začaranih dvoraca hodačima je melem koji će ih nadahnjivati još godinama nakon štose vrate s dugog pješačenja poput ovoga na CLDT-u. S Učke staza zaobilazi Rijeku te se preko Fužina i Vratnika uspinje do Zavižana, odnosno glasovitoga planinarskog doma i meteorološke stanice. To je svakako zahtjevna dionica u kojoj se ulazi na ozbiljnije planine gdje valja biti oprezniji, osobito zbog vremenskih prilika i nestašice vode. Prosječni će hodač tu sekciju prehodati za 14 dana.

CLDT - Motovun
Nikola Horvat
Motovun
C2 – Zavižan – Sinjal (227 km)

Premužićeva staza jest kultna staza hrvatskih planina i proći njome nije samo užitak, nego i obveza. Vijuga kroz najatraktivnije kutke mitske planine Velebit, a gdje se nalazi i drugi nacionalni park u nizu – Nacionalni park Sjeverni Velebit, a nakon kojeg dolazi i Nacionalni park Paklenica koji pred hodače donosi nove izazove. Ta je sekcija prilično zahtjevna – manje je vode, manje je opskrbnih točaka, potrebne su određene vještine, no atraktivnošću je možda i najbogatija, tim više što završava na najvišem vrhu Republike Hrvatske – Sinjalu (1830 m). Potpuno neiskusnom hodaču ta se sekcija ne preporučuje kao početak hodanja. S razlogom se nalazi na mjestu C2. Prosječan hodač prehodat će je za 10 dana.

CLDT - Biokovo
Nikola Horvat
Biokovo
C3 – Sinjal – Prevlaka (418 km)

S najvišeg vrha Republike Hrvatske staza ide preko planine Svilaje do atraktivnog gradića Klisa, a potom i planine Mosora, nakon koje silazi u Omiš. Omiška Dinara preludij je u Biokovo koje će hodačima biti velik izazov, no krijepit će ih pogledima koji oduzimaju dah. Biokovo će hodače odvesti prema jugu skroz do Ploča, odnosno ušća rijeke Neretve odakle staza ide na Pelješac, vinorodni kraj prepun povijesti. Sami je kraj CLDT-a rezerviran za Dubrovnik, odnosno Srđ što poput stražara bdije nad gradom. Atraktivnost je zagarantirana. CLDT završava na najjužnijoj točki Hrvatske – Prevlaci, 2109 km dalje od početne točke, a koje će prosječni hodač prehodati za 100 dana. Tom će se pak sekcijom prosječan hodač kretati punih 20 dana.

 

Više podataka o samoj stazi potražite na www.cldt.hr