Fešta svetoga Vlaha, sveca zaštitnika Dubrovnika

Fešta svetoga Vlaha, sveca zaštitnika Dubrovnika

Simboličnim puštanjem bijelih golubica na blagdan Svijećnice ili Kandelore, drugog dana veljače, dan uoči feste svetog Vlaha, započinje najdugovječnija svetkovina na ovim prostorima, a prizor je jedan od onih koji vam se utisnu u sjećanje za cijeli život. Početak ove tradicije datiran je u 10. stoljeće i utemeljen je na legendi o svecu koji je prilikom mletačke opsade grada pomogao Dubrovčanima da obrane svoju slobodu. U znak zahvalnosti stanovništvo ga je učinilo svojim zaštitnikom te u srednjem vijeku na temeljima starije romaničke građevine sagradilo novu baroknu crkvu sv. Vlaha, koja je postala središnje mjesto štovanja svetkovine za ovdašnji puk, ali i stanovnike Mljeta, Lastova i Konavala.

 

Podizanjem zastave sv. Vlaha ispred ukrašene crkve te iznošenjem pozlaćene relikvije – kipa sveca koji u rukama drži maketu grada, službeno započinje festa. Dok osobita čast pripada festanjulima čija je dužnost vođenje cijele procesije, takozvani trombunjeri zaslužni su za najzabavniji dio proslave, a to je pucnjava u luci iz povijesnog oružja. Uz prve tonove svojevrsne himne Čuj, sveti Vlaho naš kreće i procesija prekrasnim Stradunom u kojoj, uz crkvene dostojanstvenike, sudjeluje sav viđen svijet, staro i mlado, a osobito pažnju promatrača i sve brojnijih turista okupiraju prekrasne dubrovačke djevojke obučene u tradicijsku nošnju koja u svojoj raskošnosti nema premca. Za vrijeme feste žitelji iz svih dijelova Dubrovačke Republike hrlili su u grad podno Srđa, a koliko je tada bio slavljen ovaj svetac i poštivan slobodarski duh najbolje svjedoči podatak kako su tijekom slavlja svi bili dobrodošli, pa čak i prekršitelji zakona, koji su tijekom dva dana bili abolirani od bilo kakvog progona.

 

Dio opstojnosti ove male, ali moćne i bogate državice kroz povijest može se pripisati upravo vjeri u sv. Vlaha, koja je oblikovala međudruštvene odnose, jer su patriciji i kmetovi podjednako ujedinjeni pod likom ovog sveca definirali lokalni identitet. Kroz cijelu povijest, trudom pobožnog stanovništva i bratovštine sv. Vlaha, festa je zadržala sva tradicionalna obilježja, ali i običaje kroz koje se brižno čuva nematerijalna baština Dubrovačke Republike i duhovno bogatstvo ovdašnjeg stanovništva.