Kamenito kraljevstvo otoka Brača

Kamenito kraljevstvo otoka Brača

Sjeveroistočne obale otoka Brača kao da su sazdane od komadića rajskih kutaka koji se skladno nadopunjuju, a istovremeno je to jedan od trenutačno najslabije posjećenih dijelova Dalmacije. Raj je to za obožavatelje nenaseljenih uvala i nekolicine skrovitih laguna, ali i za ljubitelje čvrstog veza u okrilju skladnih urbanih središta.

Iako se bura ovdje pokazuje u svoj svojoj veličini, ove obale otoka nude zaklon po svim vremenskim uvjetima – samo treba pronaći prikladnu zavjetrinu. Također, na Braču kao kolijevci kamenoklesarstva na ovim prostorima, umjesto uzrečice „šlag za kraj” vrijedi ona „kamen za početak i kraj”, što potvrđuju mnogobrojni kamenolomi razasuti po ovom dijelu obale.

Približavajući se Pučišćima sa zapada, desetak je većih i manjih uglavnom nenaseljenih uvala. Prva od njih je Lovrečina koja je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta na otoku, ali i jedina pješčana plaža otoka Brača pa je kao takvu rado posjećuju nautičari i izletnički brodovi. Osim nje svojom se ljepotom ističe duboko uvučena uvala Konopjikova ukrašena borovinom, bijelim žalom te slikovitim vinogradima, a kao zaklon mogu poslužiti i uvale Težišće i Česminova u kojima su još vidljivi ostaci kamenoloma.

Pučišća su kruna ovog dijela otoka Brača. Mjesto koje se svilo u dnu duboko uvučene uvale svoju ljepotu prvenstveno zahvaljuje kamenu i ljudima koji su tom kamenu „podarili dušu”.

Game of stones

Čitavo mjesto nalikuje otvorenom muzeju sazdanom od kula i palača koje se skladno nižu te istovremeno „hipnotiziraju” svojom bjelinom. Istočni krak, Stipanska, pogodan je za ljubitelje sidrenja, dok se u onom zapadnom – Pučiškom dolcu – smjestilo samo srce mjesta, kao i gotovo svi vezovi za nautičare. Podno svjetski priznate Klesarske škole uglavnom se vezuju izletnički brodovi, dok su na suprotnom dijelu ovog najzapadnijeg kraka postavljeni „murinzi”.

Simboli su Pučišća koje svakako treba posjetiti Klesarska škola, luksuzni hotel Puteus Palace (bivša Palača Dešković) kao zaštićeni spomenik kulture, šest sačuvanih kaštela od kojih se kao najljepši izdvaja kaštel Ciccarelli te kamenolom prikladnog imena „Veselje” koji se nalazi na samom ulazu u luku.

Photo: TZ Postira

Gurmani neizostavno trebaju degustirati bračke „težačke specijalitete” među kojima se ističe vrsna janjetina i kozletina, odnosno čuveni vitalac, za što je najbolje zaći u unutrašnjost otoka te posjetiti konobe smještene u pastirskom naselju Gornji Humac.

Odmah do Pučišća smjestio se najveći i najrazvedeniji zaljev na otoku – Povaljski zaljev. Na njegovu istočnom dijelu ugnijezdilo se maleno mjesto Povlja u kojem je moguće pronaći tek desetak vezova za nautičare.

. Ovo mjesto poznato je po Povaljskoj listini koja je najstariji dokument pisan hrvatskom ćirilicom, a čija se replika može pogledati u župnoj crkvi. Zapadni dio ovog razgranatog zaljeva zove se Luka te predstavlja omiljeno odredište nautičara. Osim što njegovi sjeverni krakovi pružaju zaštitu i od najjačih refula bure, tu su se smjestile i dvije gastronomske meke koje nude i vezove.

Uz sami istočni rt otoka vijugavo se u otok usjekla gotovo nenaseljena uvala Rasotica. Krase je lijepe boje mora i atraktivna konfiguracija terena, a kao najljepši dio ističe se minijaturna laguna u samom dnu uvale u kojoj se može usidriti tek nekoliko brodova. Osim Rasotice, kao značajnija manja sidrišta ističu se prethodno „oplovljena” uvala Konopjikova te Vošćica.

Sumartin je slikovito mjesto, jedino na otoku na kojem se govori štokavštinom jer su ga osnovali stanovnici s kopna bježeći pred Turcima.

Ta se povezanost osjeća i danas, između ostalog i u obliku trajektne veze koja spaja Sumartin s nedalekom Makarskom. Osim trajekta u Sumartinu se često mogu vidjeti i ribarice, a za nautičare je osigurano 30-ak vezova te mogućnost opskrbe gorivom. Prošetati treba do skladno uređenog groblja i rta Sv. Roko ili pak „zagaziti” u unutrašnjost otoka do 2,5 km udaljenih Selaca.