Otok Šolta nalazi se u neposrednoj blizini Splita i Trogira te je često odredište nautičarima koji počinju ili završavaju čartere u jednoj od njezinih uvala. Međutim, Šolta je mnogo više od zgodnog prenoćišta za nautičare u blizini Splita, otok je to ilirskih legendi, antičkih ribnjaka, srednjovjekovne poezije, bogate pomorske tradicije te sve zapaženije enologije i tipičnih mediteranskih gastronomskih specijaliteta.

Tako Šolta ima osam naselja, Gornje, Srednje i Donje Selo, administrativno su središte Grohote u unutrašnjosti otoka – a njihove luke su današnji Rogač, Nečujam, Stomorska i Maslinica. Sve su okrenute kopnu i danas su središta ljetnih događanja na ovom otoku. Da vam relacije budu jasnije, svih osam mjesta smješteno je uzduž jedine otočne ceste koja vijuga od istoka do zapada i duga je svega četrnaest kilometara.

Na udaljenosti od oko pola milje od Rogača, u smjeru jugoistoka, pred nama će se ukazati najveća i najrazvedenija šoltanska uvala Nečujam. U Piškeri, jednoj od najskrivenijih nečujamskih uvalica, car Dioklecijan imao je ribnjak, o čemu svjedoči podmorski zid na ulazu u uvalu na dubini od samo jednog metra koji lako možete obići roneći na dah. Nečujam je nadahnuo i oca hrvatske književnosti Marka Marulića koji je tu proveo mnogo vremena, stvarajući svoja remek-djela nadahnut mirom i harmonijom tog mjesta.

Na dvije milje od Nečujma dolazimo do znamenite Stomorske, razmjerno male luke s brojnim kamenim kućama uz rivu. Razvoj nautičkog turizma na Šolti počeo je upravo u tom najstarijem otočnom mjestu. Stomorčani su od davnina bili poznati po impozantnoj floti drvenih jedrenjaka, koji su im godinama služili za prijevoz vina, ulja, smokava i drva.

Ako sa sigurnog veza u jednoj od otočkih luka odlučite otići u unutrašnjost otoka, ući ćete u jednu drugačiju prostorno-vremensku dimenziju, vrijeme je u unutrašnjosti Šolte jednostavno stalo. Obrađeno je nekoliko vinograda mahom mlađih vinogradara uključenih u projekt revitalizacije šoltanske autohtone sorte dobričić. Otok je prepun maslinika, jer je maslinarstvo trenutačno na otoku najrazvijenija poljoprivredna djelatnost, a na radost posjetitelja, razvija se i pčelarstvo pa za vrijeme posjeta unutrašnjosti Šolte možete uživati i u vrhunskom medu.

Od Grohota prema zapadu nalaze se Srednje i Donje Selo, oba očuvana u gotovo izvornom obliku, s kamenim kućicama i crkvom posred omanjeg trga. Baš spoj tradicije i suvremenosti daje Šolti neodoljivu privlačnost zbog koje danas ovaj otok postaje sve atraktivnija nautičarska destinacija.

Ploveći kroz Splitska vrata izlazimo na južnu stranu otoka, koju Šoltani nazivaju Izvanje. Prva uvala zove se Livka. Hidroarheološko je nalazište i atraktivna ronilačka destinacija, ali i uvala pogodna za spavanje po vjetrovima iz IV. i I. kvadranta. Do nje se prema zapadu smjestila duboka i prelijepa Stračinska, s prekrasnim žalima i nekoliko ribarskih kućica i vikendica.

Ploveći dalje na sjeverozapad, uz visoke okomite ploče koje se oštro spuštaju duboko u more, nailazimo na dvije lijepe i zavučene uvale, Grabovu i Senjsku. Obje u dnu imaju po nekoliko kućica i prelijepe žale. Prema legendi, ilirska je kraljica Teuta iznad Senjske imala dvore.

Za njima slijede dvije manje uvale Lučica i Jorja, u kojoj ćete pronaći bove za privez, a potom najpoznatija šoltanska južna uvala Tatinja. Dijeli se u tri kraka, u svakom je po nekoliko kućica i mula s ribarskim brodicama. Dalje prema sjeverozapadu nalazi se još nekoliko manjih uvala, od kojih je najljepša i najzaklonjenija Zaglav.

Osim ovih većih uvala na južnoj obali Šolte, možete pronaći i niz uvalica pogodnih za spavanje malih brodica po dobrom vremenu u pravom samotnjačkom „robinzonskom” okruženju, poput Poganice, ali ćete za to morati poznavati tehniku četveroveza za stijene, stoga vam ne preporučujemo noćenje u tim malim uvalama ako niste ekspert.

Iza Marinča rata na zapadnom kraju otoka otvorit će nam se prekrasan pogled na niz otočića koji krase zapadnu obalu Šolte, ispred najpoznatije nautičarske uvale na otoku, duboke i skrivene Šešule. U njoj se nalaze dva restorana s vezovima koji se ne naplaćuju, a služe isključivo gostima. Tu je i najstarija otočna vapnenica – na Šolti se još od doba kad je car Dioklecijan gradio palaču palilo vapno pa se kaže i da je Šolta gradila Split.