Palagruža – pučinski raj koji je očarao i Diomeda

Palagruža – pučinski raj koji je očarao i Diomeda

Najudaljenije hrvatsko otočje

Većina nautičara voli sanjariti i ploviti otvorenim morskim prostranstvima gdje caruje apsolutna tišina i mir. Hrvatski pučinski otoci nude upravo taj nautički zen. Daleko od civilizacije kao nekakvi superjunaci prkose silini prirode. I upravo su zbog toga toliko prekrasni, toliko daleki, toliko neodoljivi.

 

Jedno je od takvih usamljenih hrvatskih morskih remek-djela i pučinsko otočje Palagruža sastavljeno od desetak bliskih otoka i otočića nasred Jadranskog mora. Na 68 nautičkih milja južno od Splita prostire se najudaljenije hrvatsko otočje koje je bliže talijanskoj nego hrvatskoj obali. Skupinu otoka čine glavni otok Vela Palagruža sa svjetionikom, a tu su još Mala Palagruža, Kamik, Tarmuntona, Pupak, Kunj, Baba i Gaće oko kojih treba pripaziti na opasne pličine i grebene. Tri nautičke milje prema jugoistoku nalazi se najjužnija kopnena točka Hrvatske, otočić Galijula, oko kojega su izmjereni najveći olujni valovi Jadrana visoki do devet metara.


Za razliku od Jabuke, ovo je otočje od davnina zbog svojeg položaja bilo važna navigacijska točka. Iako je ovdje priroda negostoljubiva, ljudi su na Veloj Palagruži živjeli prije 9000 tisuća godina, a neki arheološki nalazi pokazali su kako je grčki junak Diomed pokopan na ovom usamljenom otočju. Diomed je bio kralj Arga i junak Trojanskoga rata, u kojem je slučajno ranio Afroditu, božicu ljubavi. U Jadran je uplovio slučajno, progonjen njezinom osvetom i gnjevom. Tu su ga prepoznali kao božanstvo, u čiju je čast izgrađeno i svetište. U današnje doba Vela Palagruža nautičare mami predivnom prirodom i istinskim mirom. Preporuka je sačekati povoljnu prognozu u ljetnim mjesecima i otisnuti se na dnevni izlet prema otočju na kojem je, prema zapisima, na Čistu srijedu 9. ožujka 1177. godine boravio i sveti otac Aleksandar Treći sklonivši se od vremenskih nepogoda i družeći se s komiškim ribarima. Brodovi će donekle biti sigurni na dva mjesta: Velom žalu s južne i Staroj vlaki sa sjeverozapadne strane. Silaskom na kopnom ostat ćete ushićeni najstarijim hrvatskim svjetionikom izgrađenim 1875. koji poput brižne majke pazi i usmjerava brodove u prolasku. U njemu tijekom cijele godine stalno u smjenama žive po dva svjetioničara, a nudi se i smještaj onima željnima robinzonskog turizma.

Tijekom hoda do impozantne građevine imat ćete osjećaj kao da ste ušli u neki drugi paralelni svijet. Gotovo možete osjetiti priče Grka, Rimljana, benediktinaca i komiških ribara koji su uživali u ovom komadiću nedirnute prirode. Ako vam vrijeme dopusti, okupajte se na Južnom zlatu, jednoj od najljepših plaža u Hrvatskoj, i pogledajte oko sebe. Boja mora i osjećaj ogromnog, gotovo beskonačnog prostranstva oduzet će vam dah.

 

Na poziciji 42°23' N i 16°15' E nalazi se hrvatski pučinski morski raj.