Sjeverna Dalmacija: Carstvo suhozida
Sjeverna Dalmacija: Carstvo suhozida
Trud generacija uložen u proizvodnju dragocjenih kapljica vina
Jedan od najznamenitijih vinskih krajolika uz koje ćete ploviti Jadranom zasigurno je raster kamenih suhozidnih okvira s lozom sorte babić pokraj Primoštena, slika koja je obišla svijet govoreći koliko se truda generacijama ulagalo u proizvodnju dragocjenih kapljica vina u ovom dijelu Hrvatske.
Osim vizualno, danas tome možete svjedočiti i okusom, isprobavajući bogatu vinsku ponudu primoštenskog kraja privezani u sigurnim lukama i uvalama tog inače za nautičare bogato razvedenog krajolika, a domaće sorte babić i debit na suncem okupanim padinama tog kraja imaju jedinstvenu aromu.
Rute od Primoštena obično vode na sjever, a da biste došli do Skradina, jednog od najskrivenijih bisera na Jadranu, potrebno se duboko zavući u kopno, ploveći uz Kanal sv. Ante i fascinantan grad Šibenik, ali vjerujte nam na riječ – svaka će se milja kojom se uvlačite u kopno isplatiti, jer privlačnost Skradina leži i u njegovoj enološko-gastronomskoj posebnosti.
Naravno, najbolji je način uz lokalna vina, što je s oduševljenjem prihvatio slavni chef i putopisac, jer očaravajuće vrhunsko vino koje se do savršenstva njeguje u okolnim vinogradima i podrumima najbolji je suputnik za gastronomske maratone koji uključuju i lokalne sireve te nadaleko poznate pršute.
Premda se na ovom području s ponosom uzgajaju tradicijske sorte plavina i lasina, ovo je ipak carstvo prodornoga crvenog babića i bijelog debita, nekoć ne toliko popularne sorte.
Na povratku k moru možete zamijetiti da stari vinogradi s novim nasadima doživljavaju renesansu u nepreglednom labirintu kamenih ograda na Srimi.
Zaplovite li još sjevernije, doći ćete na područje grada Zadra, koje ne krase autohtone vinske sorte, već „samo” prvoklasna proizvodnja vina, jer se u zadarskom zaleđu nalaze odlični novi nasadi i podrumi. Stoga vam savjetujemo da u restoranima u tom dijelu Jadrana isprobate etikete zadarskih vinara koje se sastoje od najboljih hrvatskih sorti, o čijoj kvaliteti govori činjenica da se neke od njih danas mogu pronaći i na drugim kontinentima.